Svečana dodela priznanja „Sećanje na Hildu Dajč” održana je 7. maja 2026. godine u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković” Univerziteta u Beogradu.
Ceremonija je okupila predstavnike civilnog sektora, institucija kulture i obrazovanja, učenici beogradskih gimnazija, i drugi građani, kako bi odali počast naporima pojedinaca i organizacija u negovanju kulture sećanja i unapređenja građanske svesti.
Ceremoniju dodele Priznanja su svojim prisustvom i obraćanjem podržali i uveličali ambasador Ujedinjenog Kraljevstva, Savezne Republike Nemačke, predstavnici ambasada Izraela, Austrije, IHRA delegacije Republike Srbije, kao i drugi uvaženi gosti.
I ove godine, dodeljena su priznanja u dve kategorije, a događaj je obeležila i najava o širenju ove inicijative na globalni nivo.
Dobitnici priznanja „Sećanje na Hildu Dajč“ 2026
Priznanje za izuzetan doprinos kulturi sećanja
ERIAC Srbija (Beograd)
za izložbu „Češljanje kroz vreme: Rasplitanje skrivenih istorija genocida nad Romima“.
Izložba osvetljava često zanemarene narative genocida nad Romima tokom Drugog svetskog rata i odaje počast otpornosti romske zajednice u Srbiji i regionu. Ova izložba nije samo akt sećanja, već prostor za učenje i dijalog, koji nas poziva da preispitamo dominantne narative Drugog svetskog rata i uključimo romske glasove i iskustva u našu zajedničku istoriju. Osim niza vodećih regionalnih stručnjaka, u izradi izložbe su učestvovali i institucionalni saradnici: Javna ustanova Memorialni kompleks Jasenovac, Vojni arhiv Srbije, Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Jastrebarsko, Muzej Vojvodine, Memorijalni muzej Holokausta Sjedinjenih Američkih Država, i Arhiv Jugoslavije.
Omladinsko priznanje za iskazanu građansku odgovornost i društvenu svest
Unija srednjoškolaca Srbije (UNSS)
za digitalni alat „Krizni školski semafor“
U proteklom periodu, obrazovni sistem u Srbiji suočavao se sa ozbiljnim institucionalnim potresima: čestim smenama direktora i nastavnika, pritiscima na učenike, roditelje i nastavnike, kao i ograničavanjem prostora za slobodno izražavanje. Kao odgovor na ove pojave, Unija srednjoškolaca Srbije je pokrenula “Krizni školski semafor“ – alat za sistematsko praćenje narušavanja prava i sloboda u srednjim školama širom zemlje. UNSS je razvila metodologiju zasnovanu na četiri dimenzije praćenja:
– Institucionalna stabilnost: kontinuitet i zakonitost u radu škole.
– Otvorenost odlučivanja: učešće učenika, nastavnika i roditelja.
– Sloboda izražavanja: mogućnost da se mišljenje iznese bez posledica.
– Zaštita i bezbednost: postojanje mehanizama za prijavu i zaštitu.





